Drago i poludrago kamenje

   U našoj ponudi nudimo fasetirano drago i poludrago kamenje, brušeno u idealnim proporcijama prema vrsti kamena, spremno za ugradnju u unikatni nakit. Od dragog kamenja tu je najvredniji kolumbijski smaragd raznih veličina i oblika, dijamant, rubin iz Afrike i Azije, safiri plavi i žuti, tanzanit, spineli narančasti, ljubičasti i plavi, plavi topaz, kianit, prazolit, peridot, ametist, citrin, kvarc čađavac. Fasetirano brušenje može biti briljantno (brilliant cut), stepenasto (step cut), smaragdno (emerald cut), u obliku ruže (rose cut), osmerokutno (eight ili single cut) i škarasto (scissor cut). Fasetirano brušenje je dobilo ime zbog puno manjih ravnih ploha – faseta, i upotrebljava se uglavnom kod brušenja prozirnog dragog kamenja. Cijena dragog kamenja se obračunava po težini tj. mjernoj jedinici koja se koristi u trgovini dragim kamenjem koju zovemo "karat" (ct). Jedan karat jednak je 0.2 grama. Svo drago i poludrago kamenje je autentično, te niti jedan kamen nije sintetski niti imitacija.

   Drago kamenje, rijetki minerali koji se odlikuju jakim lomom svjetlosti, disperzijom, čistom i lijepom bojom, prozirnošću, velikom tvrdoćom i kemijskom otpornošću. Zbog toga ih je čovjek od davnina upotrebljavao za izradu ukrasnih predmeta. Prvo poznato drago kamenje koristilo se u izradi nakita i to su bili: ametist, jantar, žad, koralj, lapislazuli, biser, smaragd i tirkiz. Kad su ljudi bili manje znanstveno obrazovani, u kamenju je postojala i doza misterije, tada su se upotrebljavali i nosili kao amajlije. I dan danas se ponekad upotrebljavaju kao lijekovi protiv nekih bolesti. Danas se drago kamenje nosi ugrađeno u komadima nakita ali ne više tako da simbolizira moć (kraljevske krune) nego sve više za zadovoljstvo, i uživanje u njegovoj ljepoti.

   Poludrago kamenje, zastarjeli je i pogrešan termin koji se (pogrdno) upotrebljava za kamenje koje nije tako rijetko i vrijedno (granat, ahat, malahit, tirkiz itd.), a također bi bilo i jako teško definirati točnu granicu tj. razliku između dragog i poludragog kamenja.

   Boja je važna karakteristika dragog kamenja iako ona u većini slučajeva nije glavni faktor za određivanje same vrste kamena zbog toga što se u prirodi pojavljuju pojedine vrste u više boja ili različite vrste kamena istih boja. Sama boja je produkt svjetlosti i ovisi o frekvenciji svjetlosnog zračenja. Ljudsko oko zapaža samo "vidljivo" zračenje tj. elektromagnetske valove dužine približno 380-760 nm. Zračenje svake pojedine dužine vala daje utisak određene boje.

   U slučaju dragog kamenja, razni metali i njihove kombinacije u strukturi kamena apsorbiraju izvjesne valne dužine svjetlosti i tako dolazi do raznih boja. Metali koji najviše utječu na boju su krom, željezo, kobalt, bakar, nikal i vanadij.

   Kod nekih kamena (cirkon) na boju manje utječu strane substance, a više sama deformacija kristalne strukture koja rezultira selektivnim upijanjem svjetlosti i zbog toga promjenom originalne boje. Boje nekih kamena mogu biti promjenjive izlaganjem direktnoj sunčevoj svjetlosti ili raznim postupcima grijanja na visokim temperaturama, a mogu se mjenjati i izlaganjem kamena X-zrakama.