Hrvatska čipka

Neovisno o mjestu, čipke pretežito nudimo u obliku naušnica i privjesaka u 14kt zlatu i srebru s dodatkom rodija

Lepoglavska čipka

Čudesna čipka , ljepota i čarolija, za koju se vjeruje da su pred više stoljeća u Hrvatsku donijeli pavlini posebnost je Lepoglave i njezine okolice. Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim stanovništvom i ostaje tradicija koja nikad nije potpuno prekinuta. >

Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela s kraja 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući gospođi Zlati pl. Šufflay koja je prva organizirala izradu čipke i oplemenjuje je narodnim ornamentom, a iznimno uspješno njezin rad nastavlja njena kći Danica Brossler poslije 1. svjetskog rata.

Višestoljetna tradicija izrade čipke na batiće u lepoglavskom kraju iznjedrila je i do danas očuvala osebujan oblik čipkarstva, koji u prvom redu zahvaljujemo nadarenosti Danice Brossler. Njezinu nadarenost slijedi velik broj vrijednih žena čipkarica koje su njezine zamisli znale pretočiti u gotov proizvod koji danas prepoznajemo pod nazivom lepoglavska čipka.

Hvarska čipka

Hvarska čipka od agave je specifična po materijalu iz kojeg nastaje (agava) i vezanosti isključivo uz benediktinski samostan. Samostan sestara benediktinki u Hvaru poznat je u cijelom svijetu po čipki od agave čija je tradicija stara više od 130 godina i njeguje se samo u ovom samostanu.

Mukotrpan posao započinje izvlačenjem niti iz svježeg lista agave koje se zatim obrađuju na specifičan način. Čipka se ne izrađuje prema ustaljenom nacrtu, nego je svaka proizvod mašte pojedine sestre gdje je na kraju svaka čipka unikatni umjetnički rad.

Izvorna hvarska čipka je svojevrsni unikat rada sestara , mi smo hvarsku čipku oslonili na jedan dizajn koji slobodno objedinjuje pravu ljepotu agave, mukotrpan trud i rad sestara ali i nevjerovatnu ljepotu otoka Hvara.

Paška čipka

Specifičnost paške čipke je u tome što se smatra da je njezin korijen u Mikeni i da se zadrđala na otoku Pagu od davnina. Prvi zapisi o paškoj čipki potječu iz 15. stoljeća kada se spominje samostan sestara benediktinki. Izrazita osobina paške čipke je da prije nisu postojale šablone ili nacrti za izradu već se način izrade te njihov uzorak prenosio s koljena na koljeno, s majki na kćeri usmenom predajom i praktičnim radom.

Benediktinke samostana sv. Margarite zaslužne su i za širenje paške čipke koju su prodavale i u prodavale u Veneciju ili Beču. Sestre benediktinke su glavne pokretačice čipkarstva i škole čipke u Pagu. Danas se može u samostanu pronaći zbirka od preko stotinjak eksponata koja se čuva i skuplja preko 150 godina.

Paška čipka je izvorni hrvatski proizvod te se tijekom godina pokazalo da uporabna vrijednost paške čipke je prerasla u kulturno dobro Republike Hrvatske. Paška čipka je nematerijalna kulturna baština, izraziti suvenir otoka Pag te jedan od najpoželjnijih hrvatskih suvenira prikladan kao poklon i osobnu uspomenu.